Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka priređuje samostalnu izložbu Ambroza Orošija i Tonija Belobrajdića pod nazivom
Segmenti realnosti
Otvorenje izložbe bit će u utorak, 9. rujna 2025. u 20 sati.
Izložba ostaje otvorena do 23. 9. 2025. Galerija Juraj Klović, Rijeka, Verdijeva 19 b.
Radno vrijeme: od 10 do 13 i od 17 do 20 sati, subotom od 10 do 13 sati, nedjeljom zatvoreno.
Katalog izložbe Segmenti realnosti – Ambroz Oroši i Toni Belobrajdić
Segmenti realnosti
Toni Belobrajdić slikar je koji živi u Crikvenici i u Australiji. Aktivan na riječkoj likovnoj sceni, on se neprimjetno i polako uspio nametnuti kao autor profinjenog i ekspresivnog slikarstva, karakterističnog za sintezu osjećaja Mediterana uz sublimat modernosti današnjice. Posebno je to vidljivo u slikama čije kompozicije izrastaju iz tjelesnosti čovjeka, izvirući iz kovitlaca masa pomoću kojih autor priča, objašnjavajući i predstavljajući neko sasvim individualno viđenje, donoseći utiske i sjećanje na mjesta, prijatelje te opći dojam života i prolaznosti oko nas.
Svoj uvjerljiv likovni izraz, koji se u biti bazira na akvarelnoj lazurnosti razlivenih tragova, on na ovoj izložbi zamjenjuje sanguinom, uvijek zadržavajući svoj način stilizacije i prepoznatljiv rukopis (sanguine je crveno-smeđa kreda na bazi željeznog oksida, a najviše se koristila u renesansi, njezina podatnost daje razgranatu paletu tonova vrijednosti boje te čini spoj grafičke umjetnosti i slikarstva). Kompozicije gradi od tijela, stiliziranih segmenata aktova, mekih, oblih i podatnih oblika koji rastu i izmjenjuju se, u kovitlacu ploha punih kreacija i kretanja zahvaćajući cijelu površinu slike. Umireni topli tonovi obogaćeni su prodorima svjetlosnih akcenata ostavljenima u bjelinama podloge. Crtež je razliven, ostvaren ponekad s vrlo tankim kistom, a ponekad pojačan linijama metalnog pera. Sama boja inkarnata u nijansama smeđeg okera, ružičaste i crvenkaste dodatno stavlja svoj naglasak na vrtlog tijela. Sama tehnika zahtjeva vještinu brzog i neprekidnog rada kako bi se potezi proželi međusobno, a razliveni trag zadržao prirodnost i svježinu. Slikarstvo je to emocija, poetskih privida prošlosti i snova, prepuno ekspresije i bogatstva gestualnosti, ono donosi esenciju i nagovještaj tamnih slutnji i prazninu. Transformacija tijela zadržava anatomsku preciznost otkrivajući veliko iskustvo i neupitno znanje umjetnika, radilo se o motivima ljudi ili životinja.
Iako na prvi pogled apstraktna i neartikulirana, svaka je čestica slike usklađena i strukturirana, a čine je oblici ruke, noge, leda, kose, instrumenata poput gitare, žica, tipaka, lutnji te odraza i sjena bačenih u ništavilo prostornosti papira. Više nego samu pojavnost svijeta, prizori odražavaju duhovnost i sjećanje. Tekstura je opipljiva i svježa, u njoj kao da se sagledava tok svijesti utkan u epidermu. Ispod različitosti poteza, od transparentnosti do gustog i teškog nanosa nazire se energija autora, a svaki potez, isijavajući posebnost atmosfere i energije, zrači nabijen nekom unutarnjim ritmom.
Najnoviji ciklus Ambroza Orošija nastaje u monokromnim tonovima. Njegov siloviti kolorizam pretvara se u crno bijeli slikovni prizor, ali u osnovi ne gubi ništa od svoje vizualne raskoši. U središtu je još uvijek apstrakcija, kroz koju autor izražava sva svoja raspoloženja i razmišljanja. Sama slika u ovom kontekstu sažetosti dobiva na jačini, na isticanju rukopisa i poteza. Ponekad je na slici prisutan i realizam, no uvijek podređen ekspresiji ritma, sačinjen od dinamike i prepleta crteža i ploha. Dio prikazane prirode može biti urbani motiv ili figura, elementi su odabrani po kriteriju njemu skladnih, smislenih oblika i formi. Ako pažljivije zaronimo u samu strukturu, možemo pronaći segmente prijašnjih radova koji je umetnut i sakriven unutar kompozicije.
Platna su poput površine zidova – dinamična, jaka, slojevita, dominantnog kontrasta koji se lomi i izmjenjuje, ponekad puna svjetlosti, a ponekad utišana linijama i sjenama. Grafizam u ovom kontekstu odiše dinamikom, smjelošću i ritmom, dok linije i oblici, poput energetskih silnica postaju nepredvidivi, promjenjivi i kompleksni u svojoj srži. Crno-bijele vizure rastu u gradacijama, izranjajući iz razlivenog crnila plešu i dominiraju prizorom da bi se u trenu rasplinule u bjelini podloge. Vizualno se stoga rastapa i nadograđuje, raste i prelazi u nove i osobne dimenzije, a svaki je potez nositelj unutarnje vibracije, otisak senzibilnosti i trenutnog duhovnog stanja autora.
Korištenjem raznih slikarskih tehnika, materijali, formati i dimenzije pažljivo se nadograđuju unutarnjim ritmom i potrebom stvaranja. Ono što je značajno je da to nisu radovi koji nam se otkrivaju na prvi pogled; prizori zahtijevaju kontinuiranu pažnju kako bi se svaki put otkrila neka druga pojavnost, nama blizak asocijativni pokretač ili element kreativnosti i tek tada uviđamo njihovu pravu vrijednost. Oni posjeduju finu, gotovo tajnovitu ljepotu zapisa, otkrivajući autentičan i intrigantan pogled na svijet oko nas, onaj koji ne možemo vidjeti svakodnevno, nego ga tek naslutiti i osjetiti kroz umjetnost. Stoga nam ovim novim radovima Ambroz Oroši pruža uvid u još jedan dio svog umjetničkog stvaralaštva, u svojoj osnovi više vezan uz crtež, ali još uvijek neodvojiv od slikarstva, on ostaje u domeni ekspresionizma i silovitosti energije, uvijek autentičan i prepoznatljiv.
mr. sc. Jasna Rodin
Ambroz Oroši rođen je 1958. u Prištini. Diplomirao je 1984. na Akademiji likovnih umjetnosti u Prištini, na Odsjeku grafike, u klasi prof. Zorana Jovanovića. Tijekom 1980-ih i do 2004. bavio se pedagoškim radom u osnovnim školama u Novom Vinodolskom, Bribiru, Crikvenici i Senju. Sudjelovao na brojnim samostalnim i skupnim izložbama, likovnim susretima i kolonijama u zemlji i inozemstvu. Za svoj rad dobio je više nagrada i priznanja. Uz slikarsko – izlagačku i pedagošku djelatnost, bavi se grafičkim dizajnom, ilustracijom, raznim likovnim rješenjima.
Toni Belobrajdić rođen je 1958. u Rijeci. Nakon studija u Hrvatskoj (Arhitektura) odlazi u New York gdje nastavlja raditi u tehnikama akvarela i tempere. Danas živi i radi kao samostalni umjetnik u Hrvatskoj i u Australiji.
Prvu samostalnu izložbu održao je u 1984. godine u Karlovcu, a nakon toga izlaže na brojnim skupnim i samostalnim izložbama. Živi i radi u Sydney-u (Australija) i u Crikvenici. Nova strast mu je izazov suhe igle i bakropisa.