Retrospektivna izložba Zdravka Milića u Sveučilišnoj galeriji u Splitu: Nebeska arheologija

Zdravko Milić - Lunadrom VIIIzložba u Sveučilišnoj galeriji u Splitu može se pogledati od ponedjeljka 21. kolovoza. Umjesto klasičnog otvaranja,  6. rujna u 20 sati održat će se svečano zatvaranje izložbe u društvu autora Zdravka Milića, uz prigodno slovo kustosa izložbe Igora Brešana. 


Ljetno radno vrijeme galerije: ponedjeljak /srijeda/ petak od 9:00 do 12:00 sati / utorak četvrtak od 17:00 do 20 :00 sati.

Slikar se bavi nepoznanicama iz svemira, svijetom i zbivanjima koja nije jednostavno protumačiti.
Retrospektivnu izložbu slikara iz Labina u Istri Zdravka Milića (1953.). koja je uvrštena u bogati izložbeni program naše Galerije već tradicionalno stiže u organizaciji splitske Galerije Brešan. Prigoda je fokusirana na afirmirane umjetnike životom ili djelom vezani za Split. Makar je najveći dio života stvaralačkim i pedagoškim radom lociran za Labinu u Istri, Milić je srednjoškolskom izobrazbom Splićanin, budući je srednju Školu primijenjenih umjetnosti, odjel grafike, završio u gradu pod Marjanom 1973. Diplomirao je slikarstvo na venecijanskoj Accademia di Belle Arti 1977., u klasi Carmela Zottija, a stručno usavršavao mozaik 1988. na École Nationale Supérieure des Beaux – Arts u Parizu, u klasi Ricarda Licate. Od 2006. stalno je zaposlen kao docent na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, a u zvanju redovitog profesora predaje na kolegijima Slikarstvo i Mozaik.

Na dva kata splitske prestižne galerije slikar se bavi nepoznanicama iz svemira, svijetom i zbivanjima koja nije jednostavno protumačiti i na njih dati ovosvjetovne odgovore i tumačenja. Na četrdesetak eksponata, uglavnom većih, galerijskih formata, slikar poput velikih vizionara i futurista Vernea ili Clarkea nagađa i nudi likovne odgovore na upitnike ima li živih stvorenja ili formi u prostranstvu. Markantne cjeline čiji su uzorci predstavljeni ovom zgodom na dva kata Sveučilišne galerije bave se: Misijom iz 2014. – dekodiranjem svemirskih poruka kroz slikarstvo u potrazi za istinom o čovjekovu postanku i identitetu. Terradrom iz 2011. – realnošću u kojoj prevladavaju gmazovi, dok svijetom pomoću kompjutorskog monolita dirigira elita koja ima moć. Angelusdrom iz 2017. – nastoji obilježiti trenutku kad nebeske glasonoše, anđeli, prenose kodiranu poruku, a pritom ih štite i prate svemirske letjelice, Thetadrome lociran u 2011. – nudi stanja koja omogućavaju kontrolu emocija i svijesti uz konzumiranje najnovijih tehnologija… polazna osnovica svima je Drom kao sufiks – a u pitanju je uzletno-sletna staza. Na nama je da bez velikih izdvajanja Elonu Musku i Richardu Bransonu, prošetamo svemirom i pronađemo odgovore s kojima se ni znanost još ne može suvislo i referentno suočiti.
Propitkujem, dakako likovno, koliko se znanost, ona ozbiljna i znanstvena fantastika isprepliću? Koliko ovozemaljske spoznaje uopće vrijede u pretpostavkama i sagledavanjima fenomena koji traže odgovore već desetljećima? Svjedočimo da zakoni kakve rabimo vrijede sve manje, ili su pak teško primjenjivi u drugim sustavima vrijednosti. S neznanjima postajemo sve sumnjičaviji. Što li nam taje moćnici, uvlačeći biznis i vojnu industriju u kolonizaciju svemira? Koliko smo uopće tehnološkim spoznajama dorasli pojašnjenju fenomena NLO? A došljaci su tu, s nama, susrećemo ih već više od pola vijeka. Komu smo naklonjeni, istinama ili teorijama zavjere? Nose li nas u promišljanjima vjerovanja ili spoznaje? Jesmo li spremni sačuvati vrstu posjedanjem na neku obližnju planetu… pitanja su koja dominiraju mojim splitskim likovnim gostovanjem, pripomenut će Zdravko Milić.