Ovogodišnja tema je: Simbolika i ljepota cvijeća.
Pozivaju se svi umjetnici iz područja slikarstva, kiparstva, grafike, crteža i fotografije na sudjelovanje u izložbi. Izložba će biti postavljena u MMC ”Ulika” od 29. srpnja do 13. kolovoza 2023.
Općina Bale već 59. godinu za redom priprema otvaranje izložbe Castrum Vallis u suradnji sa Turističkom zajednicom općine Bale.
Moguće je prijaviti najviše dva rada po autoru, a dostavljaju se osobno u Galeriju tijekom redovnog radnog vremena ili poštom na adresu MMC ”Ulika” (Rovinjska 1, 52211 Bale) do 16. srpnja 2023.
Radovi će se moći osobno preuzeti nakon izložbe (do 27. kolovoza) u istom radnom vremenu (radovi koji se ne preuzmu u zadanom roku smatrat će se donacijom za stalni postav Galerije).
Ovogodišnja tema je: Simbolika i ljepota cvijeća
Obrazloženje teme:
I reče Bog: „Neka proklija zemlja zelenilom – travom sjemenitom“
Knjiga Postanka 1, 11-12, 29-30
Šarene, mirisne, lijepe ili trnovite, nisu sve biljke jestive ili otrovne. Neke nam donose zdravlje, neke mudrost, a neke radost putem najzanosnijih esencija mirisa zarobljenih u bočici parfema. Biljke su za nas tihe, samozatajne, tajnovite. Ponekad čujemo samo pokoji šušanj njihovih stapki ili lišća u milozvučnoj simbiozi s vjetrom. Međutim, one nisu tako tihe kako se to nama čini. One imaju svoj govor, komuniciraju sa svijetom, ali na drugoj frekvenciji zvuka koju ljudsko uho ne može percipirati. One imaju memoriju, inteligenciju i moć. Ponekad toliku moć kojom mogu ugasiti nečiji život sa samo par kapi svoje otrovne esencije. One su naše hraniteljice, ljekaruše i suci, sve po nekoj višoj sudbi koja nam je darovana s razlogom. Instinktivno, ljudi su od pradavnih vremena vjerovali u moć biljaka i odnosili se prema njima sa zahvalnošću i ljubavlju. Jeli i danas tako? Jesu li ljudi i dalje svjesni magije i snage biljaka? Poznaju li njihovu simboliku? Ovom izložbom želim potaknuti umjetnike da pomoću simbolike cvijeća progovore o svojim osjećajima i komentiraju aktualni svijet u kojem žive. Svijet koji nije nimalo idiličan, niti jednostavan, niti pravedan, ali je ipak svijet u kojem ima i ljepote i nade i ljubavi. Kojem se svijetu prikloniti, koju emociju odabrati i kako je opisati pomoću simbolike cvijeća?
Referiram se na europski romantizam 19. st. kada se vraća potreba za prikazivanjem simbolične uloge bilja. Razvoj kolonija i trgovine utjecao je i na veći tranzit ljudi i roba, a samim time i prijenos kulture, religija i znanja. Europljani su doslovno poludjeli za kulturom Orijenta, orijentalnim religijama, legendama, mirisima i biljem. Uvoze se orijentalne sadnice, pišu se pustolovni romani, sanjari se o putovanjima u daleke zemlje, puši se opijum i hašiš, a sve to dokumentira umjetnost kroz romantizam i nadrealizam. / slikari *Edward Burne Jones i William Morris sugestivno su dokumentirali to doba svojim sjajnim umjetničkim djelima/. U tom „spleenanom“ dobu industrijske revolucije, otkivanja novih kultura i svjetonazora, C. Baudelaire napisao zbirku pjesama „Cvjetovi zla“. Na svakom koraku bio je suočen s ljudskom patnjom, siromaštvom i smrću. To je oblikovalo njegovo pjesništvo dviju krajnosti, dobra i zla, ljubavi i grijeha. U traganju za ljepotom putem isticanja ružnoće, a „Cvjetovi zla“ predstavljaju oksimoron tom traganju u svijetu u kojem vlada zlo i kojem se on odaje, on je doslovno postavio temelje buduće „moderne“ koja problematizira „estetiku ružnoće“ i novo poimanje lijepoga. Njemu je bilo lijepo sve što je bilo zabranjeno, prezreno, tajnovito, čulno – produkt fantazije ili umorne civilizacije.
Likovna umjetnost s motivima cvijeća također može poslužiti kao oksimoron u traganju ružnoga u lijepom ili obrnuto, a može poslužiti i kao metafora ili puka dekoracija. Umjetnički stilovi kraja 19.st. realizam i impresionizam vratili su se realnom prikazivanju cvijeća uz naglasak na njihovu estetiku i ljepotu. „Slikam cvijeće zato što je lijepo, a ne jer bih njime htio izraziti ne znam kakva skrivena značenja “ rekao je jedan od najpoznatijih francuskih impresionista Auguste Renoir, – međutim tu estetsku odrednicu definitivno želim izbjeći na ovoj likovnoj koloniji! Umjetnici kreirajte srcem, instinktom, intelektom, – koristite se simbolikom, proučite mitologiju, razgovarajte sa svojim „Cvjetovima zla“, neka Vam mirisi jorgovana, ruže ili ljubice opišu svijet u kojem živite ili koji bi željeli živjeti. Neka Vas bjelina đurđice ili mistična violeta ljubice katapultiraju u budućnost. Proučite što ljiljan znači u kršćanskoj liturgiji, lotosov cvijet u budizmu, perunika na Van Goghovim platnima, a nar u ruci Rossettieve „Prozerpine“. Upitajte se koja je simbolika narančinih stabala na Botticellievoj „Primaveri“ ili predivnoj cvjetnoj kruni Rembrandtove „Flore“. Progovorite svojim tajnim jezikom simbola cvijeća, stvorite novu mitologiju, prepustite se krilima mašte. Giuseppe Arcimboldo je stvorio novu estetiku, raskošnu i pomodnu, vizualnu filozofiju koja krije veliko poznavanja simbolike cvijeća, a ne samo puku dekorativnost. Možda i Vi možete, baš tako kao i on, stvoriti nešto novo, svježe, revolucionarno kao odgovor na ovaj novi svijet kojemu svjedočimo, svijet kiborga, umjetne inteligencije i površnih rješenja? Udarimo tom svijetu kontru – prirodom. Nađite svoju inspiraciju, uronite u prirodu, pomirišite cvijet i upitajte ga za odgovor. Inspiracija će sigurno doći putem nježnog dodira boginje Flore, samo joj se prepustite, jer u životu ništa nije slučajno.
„Ljudi daruju cvijeće jer je ono ljubav, poveznica što smo bili i u što ćemo se pretvoriti. Ono je izlazak sunca, lahor popodnevnog vjetra, miris kiše i dodir rahle zemlje.“
Na radove je potrebno napisati ime i prezime, broj telefona, tehniku, dimenziju.
Komisija u sastavu mag. oecc & art.hist Kristina Tamara Franić, Fulvio Juričić i Dario Sošić odabrati će radove za izložbu. Najbolji radovi biti će uvršteni u tiskani katalog, a svi biti će izloženi na www.castrum-vallis.org
Otvorenje izložbe održat će se 29. srpnja 2023. u 20:00 sati u MMC ”Ulika”.