Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka priređuje samostalnu izložbu
Vitomira Kelave
Otvorenje izložbe bit će u četvrtak, 24. 02. 2022. u 18 sati.
Molimo sve posjetitelje da se pridržavaju epidemioloških mjera, koriste maske, održavaju distancu i koriste dostupan dezinficijens te dolaze unutar navedenog termina.
izložba ostaje otvorena do 10. 03. 2022.
Galerija Juraj Klović, Rijeka, Verdijeva 19 b
Radno vrijeme: od 10 do 13 i od 17 do 20 sati,
subotom od 10 do 13 sati, nedjeljom zatvoreno.
Vitomir Kelava – katalog samostalne izložbe
Samostalna izložba Vitomir Kelava
od 24.02.2022. do 10. 03.2022., Galerija Juraj Klović
Mala retrospektiva Vitomira Kelave
Slikar Vitomir Kelava u protekla uskoro četiri desetljeća umjetničkog rada samostalno izlaže 1997. te ove, 2022. godine, oba puta u galeriji Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeka. Poodmaklo vrijeme i životni pritisci doveli su do stanovitog svođenja računa sa samim sobom i odluke o cjelovitijem prezentiranju javnosti. Rodom Zeničanin, nešto manje od tri i pol desetljeća, gotovo polovicu života, živi i djeluje na Rabu. Balansirajući između posla i poziva svojim otvorenim ateljeom-galerijom u gradskoj jezgri godinama doprinosi njenom urbanom značaju. Izoliranost otočne sredine nije potisnula stvaralački poriv i pored isplative izrade uličnih portreta, posvećen je vlastitim umjetničkim interesima.
Djelujući izvan izlagačkog i tržišnog sustava, kreativna mu je vodilja iznalaženje autentičnog izraza u dugotrajnom radu i variranju prvotnih preokupacija iz čega nastaje nekoliko diskontinuiranih ciklusa. Kako sam kaže, teži samosvojnom likovnom govoru kao pandanu idejnom polazištu i temama koje ga emocionalno i asocijativno zaokupljaju. Krećući se u okvirima likovnosti, koristi raznolika izražajna sredstva i postupke umjetničkih praksi dvadesetog stoljeća, od slikarstva i asamblaža do objekata i instalacija te zalaza u konceptualizam.
Opus pokazuje nekoliko stalnih interesa, mediteransko, otočno podneblje i nasljeđe bosanskog zavičaja, socijalno i ekološki angažirane radove, intimizam i portrete. Godinama se, naime, uspješno bavio nekad popularnim portretiranjem prolaznika na ulicama naših primorskih ljetovališta, razvijajući vještinu vizualizacije lica s istaknutim crtama karaktera. Od brojnih, izložit će vlastiti i upečatljivi portret sugrađanina Uga Belamarića u kostimu renesansnog viteza, ocrtavajući Rabljaninovu živopisnu osobnost.
Bosanskim tematom reminiscira drevnu narodnu kulturu bogumila i stećaka u oblicima trajnih epiteta, znakova i stabilnih likova oralne povijesti, mita i folklora rodnog kraja. Figuralne kompozicije prožima misticizam bosanske bogumilske sljedbe sa sumarnim likovima svedenim na paradigmu, ikonički znak jasne denotacije (jelen, lovac, konjanik, aždaja…).
Maritimni krajolik sintetički prispodobljuje monokromnim morsko plavim registrima slikanih uljem ili akrilom u odjecima objektnog i slikarstva obojenog polja. U njih slaže pijesak, kamen, riblji kostur, kao u Zoni tišine, ciklusu malog formata koji nastaje od 2006. te srodnoj seriji slika bez naziva iz različitih perioda. Neobrađeni materijali organska su protuteža geometrijskom principu i morfološki manifestiraju dovršenost forme nastale djelovanjem prirodnih procesa koji su „odigrali ulogu klesara“ (V. Kelava). Umjetnik ovdje tendira prenesena značenja usmjerena promatraču, pozivajući na introspekciju i traganje za „zaboravljenom ili skrivenom senzibilnošću“ (V. Kelava). Ti su radovi u sinergiji s humanim promišljanjem suvremene zbilje, od globalne ekološke zabrinutosti do zdvajanja nad etičkim vrednotama današnjeg čovječanstva (Ugroženost, 1998., Lutke sa smetlišta, 2012. i 2015.). Ekspresivna deformacija muškog torza s uvećanim falusom u prvom planu višeznačna je metafora muškog principa, trupom aluzija na morfologiju mitskog čudovišta, a pulsirajućim crvenim akrilom na boju krvi i mesa (Tjelesnost, 2013.). Žensku je tjelesnost uobličio inkarnatom i volumenom izvedenih modulacijom ili modelacijom, transponirajući uzbudljivost nage femininosti u rasponu od prigušene senzualnosti do erotizirane ljepote.
Obrađujući teme apstraktno i figurativno, izražava se u različitim medijskim i multimedijskim postupcima, od gestualne impasto i materične fakture zagasitog kolorita, upotrebe neumjetničkih, odbačenih stvari (dijelova tkanine i ambalaže, dječjih lutki sa smetlišta, otvarača limenki, opušaka,…), do lazurnih površina i dionica svijetle, lirske game, nanesenih kontroliranim potezima (Prostornost, 2021.). Komponiranje kadra izvodi jedinstveno i višedjelno, u formi diptiha ili triptiha, a plohu dinamizira usmjeravajući pogled prema vertikalnom rastu i ekspanziji izvan fizičkog okvira ili prodorom u treću dimenziju. O strukturi prostora razmišlja sukladno sadržaju pa je, primjerice, bosanskom serijalu imanentna parafraza srednjovjekovne (romaničke) vertikalne perspektive i plošne figuralike, a drugdje konstruktivističko kolažiranje, koloristička perspektiva ili poliperspektiva.
U raznim žanrovima predmetnog i apstraktnog vizualnog izričaja, konvencionalnom mediju pristupa neprikazivački, a u razvoju se rubno podudara s putanjom koja počinje ranim obilježjima postmodernizma 1980-ih, nastavlja se metafizičkom i fazom arhaičnog sinkretizma u devedesetima, a od prijelaza stoljeća slikama s predmetima, koristeći neuobičajene, neumjetničke materijale.[1] Prva umjetnikova retrospekcija, najbliže istini, ipak pokazuje da je u stvaralačkom usamljeništvu životne sredine i egzistencijalne potrebe njegova umjetnička pozicija, lišena imperativa kohezije, stila i uspjeha, osobna, prodorna i samosvjesna.
Sabrina Žigo
Vitomir Kelava rođen je 1952. u Zenici (Bosna i Hercegovina). Apsolvirao je pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu i diplomirao slikarstvo na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 1983., u klasi profesora Stojana Ćelića. Sudjelovao je na više skupnih izložbi, redovito HDLU-a Rijeka, dok samostalno rijetko izlaže. Sudionik je drugog saziva Međunarodne likovne kolonije Grobnik (1997.) i trećeg saziva likovne kolonije Fulfinum u Omišlju (1997.). Dobitnik je nagrade izložbe Pul kaštela 1997. (Rijeka, Trsat). Član je HDLU-a Rijeka.
Živi i radi na Rabu gdje ima otvoreni atelje-galeriju u Gradskoj loži.
Kontakt: Banjol 762A, 51280 Rab
Mob. 098 94 64 404 https://www.askart.com/artist/Vitomir_Kelava/11292288/Vitomir_Kelava.aspx