U pripremi je izložba Kritičar bira, riječke likovne kritičarke Katerine Jovanović. Izložba će se održati u srpnju 2022. u Galeriji Juraj Klović.
Prijave treba slati poštom, e-mailom ili predati osobno u tajništvu HDLUR-a do 1. srpnja 2022. , u radno vrijeme od 12 do 15 sati. Selektorica će odabrati do deset umjetnika te prema njima koncipirati izložbu.
Za prijavu potrebno je predati biografiju i prezentirati svoje radove za projekt. U slučaju nejasnoća selektorica izložbe će kontaktirati autore. Molimo članove da se pridržavaju rokova.
Radovi koje selektor odabere za izložbu moraju biti opremljeni za postav.
Napominjemo da članovi koji žele učestvovati moraju podmiriti trošak članarine za 2022.
OPIS TEME ZA NATJEČAJ:
Postoje li zajednički vrijednosni kriteriji za umjetnička djela ostvarena u tradicionalnim i digitalnim medijima te medijima pokretnih slika (filma/video) ili se radi o vrijednostima posve različite naravi – na koji način umjetnici percipiraju vrijednost bez obzira je li riječ o tržišnoj, ekonomskoj ili umjetničkoj vrijednosti umjetničkog djela? Polazišna pretpostavka reflektira pojam umjetnosti kao ideju koja ne nosi isključivo konotacije institucionalnih kategorija ili, uvjetno rečeno, umjetnosti kao osobite stvaralačke djelatnosti, već podrazumijeva i pojmove vrijednosti/kvalitete promatrane kroz tri stupnja vrijednosti: tržišna, ekonomska i umjetnička. Ovdje su u fokusu pojmovi vrijednosti i umjetničkog vrednovanja u današnjem rekombiniranom medijskom kaosu u kojemu su slike pretrpjele progresivnu dematerijalizaciju koja je započela pojavom fotografije, a nastavila se preko povijesnih avangardi i Duchampovih (ne)umjetničkih predmeta, do digitalnih slika koje se pojavljuju u osjetljivim formama i postaju kao znakovi/simboli, a po potrebi se mogu transformirati u konvencionalne/fizičke objekte. Drugim riječima, zamišljeni koncept nastoji isprovocirati, potaknuti, navesti umjetnike/ce da razmisle o vrijednosti i vrednovanju umjetnosti u postmodernističkoj paradigmi, te negacijski, afirmativno ili kritički pokažu kroz svoj rad koju i koliku ulogu igra vrijednost u umjetnosti i koji je njihov doživljaj iste. To mogu biti radovi koji utjelovljuju, propituju, kritiziraju, redefiniraju pojam vrijednosti bez obzira na formu i medij.
Jedan od istaknutijih ciljeva natječaja jest pokazati na koji način umjetnici eksperimentiraju idejama i načinom prezentacije radova što rezultira uspostavljanjem novih vrijednosnih kriterija koji se daju iščitati na različitim razinama: kao alat, medij, ikonografija te kao izvor novih percepcija, kognitivnih i komunikacijskih vještina i navika mapirajući pri tome cjelokupni krajolik vizualne kulture.
Vrijednost je u fokusu kao riječ, pojam, inspiracija (vrijednost određene arhitekture, događaja, utjecaj umjetnika,…), bit, uzrok i ideja. Na tragu rečenog, nastoji se otvoriti potentno polje rasprava o umjetničkom radu i njegovom vrednovanju. Važe li se vrijednost umjetničkog djela kroz novac, medij u kojem je stvoren, bivanjem dijelom muzejske institucije, poruku i ideju koje rad prenosi, angažiranost u društvu, ili kroz sasvim nešto drugo? Procjenjuje li se tradicionalna umjetnost vrednijom i kvalitetnijom od suvremene gdje sliku ili skulpturu zamjenjuje performans, video, fotografija, umjetna inteligencija kao integralni dio rada, ili općenito govoreći dolazi do vizualnog obrata i obrata slike čime se briše jasna granica vrednovanja umjetnosti. S druge strane valja li vrijednost promatrati kritički dovodeći u fokus često niske honorare za realizaciju rada, tržište umjetnina, kriterije po kojima se procjenjuje umjetnička vrijednost, nemoralnu umjetnost (može li umjetnost biti vrijedna zbog nemoralnog karaktera, npr. Lolita, Trijumf volje, Zločin i kazna,…)? Temelji li se rad na estetskoj, moralnoj, umjetničkoj ili nekoj drugoj vrijednosti? Za primjer se valja prisjetiti Banksyjeve Djevojčice s balonom koja na aukciji biva uništena, a čija vrijednost u tom trenutku vrtoglavo raste; ili pak banane trakom zalijepljene za zid umjetnika Maurizija Cattelana; ili rada Take the Money and Run umjetnika Jensa Haaninga, Kubik skulpture umjetnika Bojana Hercigonje reflektiranog u kvaniteti odnosno količini materijala i njegovoj novčanoj protuvrijednosti, riječ “vrijednost” ispisana u binarnom kodu jedne mlade umjetnice,… Na sve rečeno, umjetniku/ci se ostavlja na volju prezentirati vlastite reakcije na pitanje vrijednosti koja toliko duboko biva utkana u umjetnički svijet na potpuno različite načine.