Monokromije – natječajna izložba međunarodnog karaktera kojoj je uvjet da su radovi monokromatski (poželjno crno-bijeli-sivi). Na natječaj se mogu prijaviti radovi napravljeni u bilo kojoj tehnici ili mediju.
Rok za prijavu: 25. 05. 2022.
Selektorica i koordinatorica: prof. Luisa Ritoša.
Mediji, tehnika i motiv su slobodni i nisu zadani, u obzir dolaze slikarstvo, grafika, kiparstvo, video, performans, instalacija, fotografija.
Izložba će se održati od 27.06.-09.07.2022. u prostoru Galerije “Juraj Klović”, Rijeka. U sklopu izložbe bit će izdan katalog.
Prednost imaju radovi koji obrađuju suvremenu tematiku i koji su društveno, socijalno osviješteni. Broj autora na izložbi je ograničen. U slučaju da vaši radovi budu odabrani, onda ih je potrebno za izložbu donijeti i odnijeti osobno.
Natječaju treba dostaviti na e-mail rijeka.hdlu@gmail.com
-
- fotografije rada, maksimalno 2 rada
- dimenzije i tehnika rada
- godinu nastanka (ne starije od 5 godina)
- kratki opis rada (umjetnička izjava)
- kratka biografija autora (oko 5-6 rečenica)
Pozivni tekst:
U današnje vrijeme kada je očni živac preopterećen upijanjem raznoraznih šarenih informacija iz medija, slika i prizora, a taj se proces zbiva konstantno putem mobitela i monitora, gledanjem reklama koje se nude na svakom slobodnom zidu, autobusu, autu, dolazimo do zasićenja i potreban nam je trenutak optičkog predaha i odmora. Izazovi suvremenog života danas uključuju pandemiju i rat, što djeluje kao dodatno mentalno i fizičko opterećenje. Galerijski prostor može biti prostor u kojem je prizor konstruiran da nas opusti, da nam pruži mogućnost da usporimo, odahnemo, stanemo, meditiramo, pobjegnemo, razmislimo.
Monokromija je zanimljiva podloga za likovnu igru, lišavajući se boje ostajemo s određenim elementima i odnosima čistoće. U povijesti umjetnosti nalazimo na monokromiju kao inspiraciju u širokim područjima: od dizajna do suvremene umjetnosti. ”U suštini, monokromnost se kao žanr pojavila u svijetu umjetničkog stvaralaštva u osvit minimalizma, kao način da se veza sa slikarstvom ne prekine oštro, odnosno kao potreba da se ne pomakne potpuno “iza” slikarstva, u predmetni svijet, u područje objekta, ali pri svemu tome i kao izraz vjernosti, tj. odanosti literarnoj estetici koja je potpuno negirala piktoralno.” (Michael Fried)
Danas se minimalizam nudi kao protuteža konzumerizmu, kao simbol ravnoteže. Monokromatski prizor- već sam po sebi oduzet od boje, šarenila, nudi svojevrsno utišavanje, smirujemo vanjski podražaj i ogoljavamo objekte na nužno, suštinsko, na oblike, i međusobne odnose.
Međutim monokromnost ne mora nužno značiti narativni minimalizam. Osim kao likovnu igru u monokromiju možemo ući kroz simbole, to može biti simbolizam kontrasta crno-bijelog, negativnog i pozitivnog, kontrasta, vanjskog ili unutarnjeg, dobra i zla. Simbolizam se može također isčitati iz samo jednog tona, bez ulaska u kontrast, npr. iz bjeline (nevinost, radost, čistoća), sivila (depresija, svakodnevnica), crnine (tuga, mrak). To je podloga za bajku, priču, razna likovna lutanja i maštanja. Sama monokromija ne mora biti nositelj rada, nositelj rada mogu biti objekti i motivi sami po sebi.